06.11.2008., četvrtak
U STRAHU SU VELIKE OČI
GfK Grupa provela istraživanje o strahovima hrvatskih građana
ČAK 24 POSTO MLADIH U HRVATSKOJ OSJEĆA STRAH OD BUDUĆNOSTI!
Osobni opći strah od budućnosti / nesigurnosti u Hrvatskoj ima oko 17 posto građana, dok je takvih u Zapadnoj Europi prosječno tek oko sedam posto
ZAGREB - Prema nedavnom istraživanju GfK Grupe, jednog je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta, čak 24 posto mladih u Hrvatskoj u dobi između 18 i 24 godine osjeća nesigurnost odnosno opći strah od budućnosti. Obzirom na globalnu financijsku krizu koja nije zaobišla niti Hrvatsku, te ekonomske probleme s kojima se stanovništvo, poput onog u drugim tranzicijskim državama, susreće posljednjih dvadesetak godina, takvi rezultati nisu iznenađenje.
Osobni opći strah od budućnosti / nesigurnosti u Hrvatskoj ima oko 17 posto građana, dok je takvih u Zapadnoj Europi prosječno tek oko sedam posto (najveći je u Španjolskoj – 12 posto), a u Centralnoj i Istočnoj Europi oko devet posto (vodi Poljska s 11 posto). Kod nas je taj strah nešto više od prosjeka istaknulo stanovništvo u Istri s Primorjem (28 posto), oni koji žive u gradovima preko 100 tisuća stanovnika (24 posto), te mladi između 18 i 24 godine starosti (također 24 posto).
Inače, GfK je istraživanje proveo s namjerom da utvrdi koliko hrvatskih građana ima neke od strahova, poput bolesti, smrti ili financijske krize. Zanimljivo, čak 87 posto građana navelo je da ponekad strahuje zbog nečega, a najviše su to strah od bolesti, ozljeda ili smrti u obitelji.
tekst: v.v.
|
- 14:02 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
05.11.2008., srijeda
KROV NAD GLAVOM
Studenti Sveučilišta u Dubrovniku uskoro bi trebali riješiti problem smještaja
DUBROVNIK DOBIVA STUDENTSKI DOM VRIJEDAN 60 MILIJUNA KUNA
Broj studenata u Hrvatskoj pa tako i u Dubrovniku raste, te je pitanje studentskog smještaja prioritet hrvatske Vlade i resornog ministarstva, kazao je ministar Primorac
DUBROVNIK - Dubrovnik uskoro dobiva studentski dom za 500 studenata vrijedan 60 milijuna kuna. Sporazum o sufinanciranju izgradnje doma potpisali su danas u Dubrovniku ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, gradonačelnica Grada Dubrovnika Dubravka Šuica, županica Dubrovačko-neretvanske županije Mira Buconić i rektor Sveučilišta u Dubrovniku Mateo Milković.
Procijenjena vrijednost troškova izgradnje iznosi 60 milijuna kuna, od čega će 35 milijuna kuna osigurati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Sveučilište u Dubrovniku, 15 milijuna kuna Grad Dubrovnik i 10 milijuna kuna Dubrovačko-neretvanska županija.
- Broj studenata u Hrvatskoj pa tako i u Dubrovniku raste, te je pitanje studentskog smještaja prioritet hrvatske Vlade i resornog ministarstva. Za primjer je postupanje gradonačelnice Dubravke Šuice i dubrovačke gradske uprave koji prioritetima u infrastrukturnim ulaganjima smatraju projekte u obrazovanju, od ulaganja u vrtiće i škole do sveučilišta - kazao je ministar Dragan Primorac.
- Subvencija studentske prehrane, Studentska kulturna kartica, krediti i stipendije, te dodjela dvorca Crijević - Pucić za Rektorat samo su neke od mjera kojima Grad Dubrovnik osigurava konkretnu i kontinuiranu potporu Sveučilištu u Dubrovniku i njegovim studentima direktno utječući na poboljšanje studentskog standarda i stvaranje Dubrovnika sveučilišnim gradom - rekla je gradonačelnica Dubravka Šuica istaknuvši kako je izgradnja Studentskog doma na prostoru Stanice za južne kulture komplementarna s izgradnjom športsko - rekreacijskog centra Gospino polje, te kako će se dovršetkom ovog i ostalih projekata planiranih na tom području poput nadogradnje škole Montovjerna, izgradnjom školsko-športske dvorane i vrtića Palčica, uvjeti života u ovom dijelu Grada značajno unaprijediti.
- Osiguran je prostor i financijska sredstva za izgradnju studentskog doma u Dubrovniku za 500 studenata čime će Dubrovnik postati ravnopravan s ostalim hrvatskim sveučilišnim gradovima istaknuo je rektor Milković zahvalivši Ministarstvu, Gradu Dubrovniku i Županiji na potpori i uloženim financijskim sredstvima.
- Izgradnja Studentskog doma garancija je prosperitetne budućnosti dubrovačkog Sveučilišta, kazala je županica Mira Buconić.
tekst: v.v.
|
- 15:33 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
JOŠ JEDNA RUNDA ZA SVE!
Veleučilište u Karlovcu i Karlovačka pivovara potpisali ugovor o suradnji
USKORO STIŽE PRVO STUDENTSKO PIVO
Pivovara bi trebala davati sav potreban materijal i sirovine za Veleučilišnu mini pivovaru kapaciteta 125 litara piva dnevno u kojoj studenti pivarstva imaju praktičnu nastavu
KARLOVAC - Veleučilište u Karlovcu i Karlovačka pivovara danas su potpisali ugovor o stručnoj i nastavnoj suradnji. Naime, malo je poznato kako je upravo Veleučilište u Karlovcu jedina visokoobrazovna ustanova u Hrvatskoj koja u sklopu studija Prehrambene tehnologije obrazuje stručnjake za pivarstvo.
Dekan Veleučilišta, dr.sc. Antun Alegro, kazao je kako će ustanova kojoj je na čelu surađivati sa Karlovačkom pivovarom u razmjeni stručnih kadrova. Prema sporazumu, Pivovara bi trebala davati sav potreban materijal i sirovine za Veleučilišnu mini pivovaru kapaciteta 125 litara piva dnevno u kojoj studenti pivarstva imaju praktičnu nastavu. Iako je do realizacije još dug put, pivo proizvedeno na karlovačkom Veleučilištu uskoro bi moglo biti prezentirano potrošačima na Danima piva.
tekst: v.v.
foto: etiketa budućeg piva (dizajn Marije Mihalić)
|
- 15:11 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
01.11.2008., subota
PROMETNICE KAO STRATIŠTA
Šokantni podaci MUP-a o stanju na hrvatskim prometnicama u prvih devet mjeseci ove godine
U NESREĆAMA SA MLADIM VOZAČIMA OD POČETKA GODINE POGINULO 128 OSOBA!
Čak 2.853 nesreće uzrokovali su vozači u dobi od 18 do 24 godine, pritom uzrokovavši smrt 128 osoba
ZAGREB - Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u prvih devet mjeseci ove godine na hrvatskim prometnicama dogodilo se više od 10 tisuća nesreća u kojima su živote izgubile 444 osobe. Od tog broja čak 2.853 nesreće uzrokovali su vozači u dobi od 18 do 24 godine, pritom uzrokovavši smrt 128 osoba. Za usporedbu, tijekom cijele 2007. godine u nesrećema u kojima su sudjelovali mladi vozači poginulo je 76 osoba, odnosno gotovo dvostruko manje!
NAJPOZNATIJE NESREĆE U KOJIMA SU SUDJELOVALI MLADI VOZAČI
Hrvoje Žužić (23), 1. kolovoza 2007. godine, vozeći 200 km/ h, sa 2,15 promila alkohola u krvu, skrivio je prometnu nesreću u Velikoj Gorici u kojoj je poginula 19-godišnja djevojka Ružica Pavić dok je njezin mladić zadobio tešku ozlijedu kralježnice. Na Općinskom sudu u Karlovcu osuđen je na pet godina bezuvjetnog zatvora, a tri godine neće smjeti upravljati automobilom.
Ivan Primorac, kao 17-godišnjak 2002. godine BMW-om Z3 pregazio je i ubio dvije šesnaestogodišnje Makaranke. Primorac je prvostupanjskom sudskom presudom osuđen na 2,5 godine zatvora, da bi mu potom splitski Županijski sud smanjio kaznu za šest mjeseci. U obrazloženju odluke stajalo je kako "Primorac potječe iz obitelji društveno prihvatljivog položaja, koja je prema njemu iskazala osobitu brigu i omogućila mu uspješno studiranje u inozemstvu".
tekst: v.v.
|
- 14:29 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
EKSKLUZIVNO
Bolonjska sekcija Kluba studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sprema se na organizaciju studentskog prosvjeda
USKORO NOVI STUDENTSKI PROSVJED?
S obzirom na nedavne krvave egzekucije Ive Pukanića i Nikole Franjića koje su potresle ne samo hrvatsku već i europsku javnost, za pretpostaviti je da prosvjed neće imati toliko odjeka koliko bi imao u “normalnim” okolnostima
ZAGREB - Nakon velikih studentskih prosvjeda koji su se u svibnju ove godine održali u svim većim hrvatskim gradovima, čini se da je na pomolu još jedan. Novi prosvjed planira se održati na “Međunarodni dan djelovanja protiv komercijalizacije školstva”, u srijedu, 5. studenoga u 11 sati na Katarininom trgu u Zagrebu. Okupljanje studenata zakazano je pred Filozofskim fakultetom, odakle povorka kreće prema PMF-u, te nastavlja do Sveučilišta i dalje gradskim ulicama do krajnjeg odredišta. Organizator prosvjeda je Bolonjska sekcija Kluba studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poziv na prosvjed sa razlozima, koji se može pronaći na internet forumu Filozofskog fakulteta, prenosimo u cijelosti:
“Fakultetsko je obrazovanje nekoć u Hrvatskoj bilo besplatno. Danas gotovo 60% studenata plaća svoj studij. Na mala vrata se uvode i povećavaju školarine. Banke nude studentske kredite. Polako krećemo prema američkom sustavu u kojem se za fakultet štedi od djetetova rođenja i gdje studenti nakon završena školovanja još godinama otplaćuju svoje dugove. Od 1991. do 2006. se ukupan broj studenata povećao za 82%, dok se broj studenata koji sami (su)financiraju svoj studij povećao za 814%! I to sve u zemlji sa samo 7% fakultetski obrazovanih. Je li uvođenje i stalno povećavanje školarina način da se poveća broj fakultetski obrazovanih? Ili je to put u novo „društvo znanja“ u kojem će pristup fakultetskom obrazovanju imati samo bogati i oni koji su se spremni baciti u dužničko ropstvo studija radi?
U zadnje dvije godine Hrvatsko visoko školstvo se suočava s trendom drastičnog poskupljenja školarina koje ne prati standard življenja hrvatskih građana (npr. izvanredni preddiplomski studij na Ekonomski fakultetu košta 26 000 kuna po godini). Kako je Hrvatsko društvo već značajno podijeljeno na siromašne i bogate, te kako je razlika između tih slojeva sve izraženija, ovaj trend samo dodatno doprinosi pojačavanju te razlike.
No još bitnije, s ovim cijenama školarina, obrazovanje u Hrvatskoj više nije dostupno svima prema njihovim sposobnostima, iz jednostavnog razloga što sve više roditelja ne može svom djetetu plaćati studij. Dok, suprotno realnom stanju stvari, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju upravo kaže kako "sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju postupak odabira pristupnika za upis na način koji jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob" (Čl. 77, stavak (2)).
U svibnju 2008. studenti su se zajedničkim naporima izborili za besplatne diplomske studije, ukazavši na navedeni problem, te je Vlada iz proračuna izdvojila potrebnu količinu novaca kojima je Ministarstvo subvencioniralo samo prvu godinu diplomskih studija za generaciju koja ih je upisala ove akademske godine (2008/2009). Za to je izdvojeno (Vladinim riječima) "golemih" 78 milijuna kuna, dok se za saborske mirovine izdvaja 55 milijuna kuna godišnje, a za sudjelovanje HV-a u okupaciji Afganistana 250 milijuna kuna godišnje.
No polarizacija društva nije jedini razlog zbog kojega se visoko školstvo u Hrvatskoj ne bi trebalo plaćati. Hrvatska država koja stremi “društvu znanja” (tako često upotrebljivanoj sintagmi) ne koristi ni približno dovoljne napore i ne čini poteze kako bi se toj apstraktnoj sintagmi zaista i približili. Europske države koje takav cilj shvaćaju ozbiljno imaju besplatno visoko školstvo za sve (poput Švedske, Irske, Estonije, itd.), ulažu puno više novca iz državnog proračuna (poput Irske, koja je u prošlom desetljeću, nakon informatizacije, najviše ulagala u obrazovanje), a rezultati takvog ulaganja u obrazovanje su uvijek plodonosni (Estonija ima jednu od najbrže rastućih ekonomija u svijetu, Irska je 7. država u svijetu po BDP-u po stanovniku).
Zbog svega navedenoga 5.11. ćemo izaći na ulice kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo astronomskim školarinama visokog školstva u Hrvatskoj, te naročito stavom kojim se naša Vlada odnosi prema obrazovanju uopće, te zahtijevati:
1) da se zakonom odredi da je visoko školstvo u Hrvatskoj u potpunosti besplatno za sve, tj. da Vlada subvencionira troškove studiranja za sve preddiplomce i diplomce
2) da Vlada ulaže više novca iz državnog proračuna u obrazovanje, budući je Hrvatska u tome daleko ispod europskog prosjeka (pritom ne oduzimajući radnicima i umirovljenicima)
Pozivamo sve studente, profesore, udruge i sindikate, radnike, umirovljenike, te građane da nam se pridruže! Borba za besplatno visoko školstvo u Hrvatskoj nije samo borba za trenutne i buduće studente i njihove roditelje, nego i za dobrobit i razvoj Republike Hrvatske i Hrvatskog društva. Besplatno školstvo je u interesu svih nas, ne samo radi smanjenja vrlo izražene socioekonomske podijeljenosti, već i radi približavanja tome idealu "društva znanja" od kojeg smo još uvijek vrlo udaljeni. Dajmo do znanja Vladi Republike Hrvatske da je obrazovanje ključ razvoja i da je to nešto čega bi Vlada trebala biti svjesna!”
No, s obzirom na nedavne krvave egzekucije Ive Pukanića i Nikole Franjića koje su potresle ne samo hrvatsku već i europsku javnost, za pretpostaviti je da prosvjed neće imati toliko odjeka koliko bi imao u “normalnim” okolnostima. Štoviše, lako je moguće da se zbog opće sigurnosne situacije u gradu Zagrebu uopće ne održi, odnosno bude zabranjen od strane nadležnih institucija. Kakvu će to studentsku reakciju izazvati vidjet će se u idućih nekoliko dana, no s obzirom na odlučnost koju su studenti već izrazili tijekom ovogodišnih prosvjeda teško je za povjerovati da će cijela stvar olako pasti u zaborav.
tekst: v.v.
|
- 13:22 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
28.10.2008., utorak
SURADNJA ZA PET
U Karlovcu potpisan ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji između Veleučilišta u Karlovcu i Univerziteta u Bihaću
KARLOVAČKO VELEUČILIŠTE NASTAVLJA SA RAZVOJEM MEĐUDRŽAVNE SURADNJE
Ugovorom je predviđena razmjena studenata i nastavnika, znanja, publikacija, te razvoj studijskih programa
KARLOVAC - Čelnici Veleučilišta u Karlovcu i Univerziteta u Bihaću potpisali su danas u Karlovcu sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji. Sporazum je iznimno značajan za daljni razvoj obje visokoobrazovne ustanove, a težnja je da u budućnosti slične ugovore o suradnji Veleučilište potpiše sa zainteresiranim fakultetima iz svih susjednih država.
- Ugodno smo iznenađeni opremom, nastavnicima i brojem studenata Univerziteta u Bihaću. U prvo vrijeme Veleučilište će imati veću korist od ovog ugovora, kojim je predviđena razmjena studenata i nastavnika, znanja, publikacija, te razvoj studijskih programa - rekao je prof.dr.sc. Antun Alegro, dekan Veleučilišta u Karlovcu, prilikom potpisivanja ugovora.
Dekan Alegro (lijevo) i rektor Šahinović (desno) prilikom potpisivanja Ugovora
Rektor Univerziteta u Bihaću, prof.dr.Refik Šahinović, ukratko je pojasnio razlog zbog kojeg se ustanova kojoj je na čelu odlučila na potpisivanje ugovora o suradnji sa karlovačkim Veleučilištem.
- U Bihaću je 1975. godine otvorena ispostava tadašnje Više tehničke škole iz Karlovca i od tada datira naša suradnja. Jedan od motiva je i sveprisutna razmjena nastavnika, budući da još uvijek nemamo dovoljan broj vlastitih kadrova. Suradnju smo bazirali na fakultetima iz okruženja, zbog blizine, budući da treba oko sat i pol vremena vožnje automobilom, te što ne postoje jezični problemi. Naši udžbenici i znanstveni radovi neće zahtijevati posebne recenzije - kazao je Šahinović.
Rektor Šahinović darovao je kolegi Alegru bakrorez sa prikazom starog grada Bihaća
Prema podacima koje je iznio rektor Šahinović Univerzitet u Bihaću u sadašnjem ustroju počeo je funkcionirati 1998. godine, a danas ima sedam fakulteta sa oko 6.800 upisanih studenata. Do sada je diplomiralo oko 1.800 studenata na svim studijima. Ukupan broj zaposlenih kreće se oko 300, od čega na nastavno osoblje otpada oko 70 posto.
tekst: v.v.
foto: v.v.
|
- 15:45 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
27.10.2008., ponedjeljak
PROFESORE JEL' MOŽE DVOJKA?
Nova presuda u slučaju "Indeks"
IVANI MEŠTROVIĆ ŠEST MJESECI UVJETNO
Ivana Meštrović kažnjena je za davanje mita od 1.200 eura kako bi bez polaganja ispita položila "Osnove ekonomije"
ZAGREB - Studentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Meštrović, uvjetno je osuđena zbog kaznenog djela protuzakonitog posredovanja na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci s rokom kušnje od dvije godine, odlučio je Županijski sud u Zagrebu.
Ivana Meštrović se tereti da je Milanu Ćevidu predala 1.200 eura kako bi joj kod profesora Ekonomskog fakulteta ishodio upisivanje ocjene iz ispita "Osnove ekonomije" bez obzira na pokazano znanje. Daljnjim posredovanjem profesora Jadranka Grgone, profesor Branko Kovačević je 9. srpnja 2008. godine, u indeks Ivane Meštrović upisao ocjenu "dobar" , iako okrivljenu nije pitao, a niti je ona na tom roku pristupila pismenom dijelu ispita.
Prema podacima Županijskog suda u Zagrebu, u međuvremenu su stigla još dva zahtjeva USKOK-a za proširenje istrage te se ukupan broj okrivljenika povećao za sedam. U odnosu na nova kaznena djela potrebno je ispitati i osmero okrivljenika protiv kojih se istraga već vodi, a još uvijek se u pritvoru nalazi 15 okrivljenika. Uz to je do sada ispitan 101 svjedok, a ispitivanje očekuje njih još 60.
|
- 15:45 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
04.05.2008., nedjelja
Započinju predavanja za turističke vodiče na karlovačkom Veleučilištu
Uskoro prva generacija turističkih vodiča
KARLOVAC - U ponedjeljak 5. svibnja održat će se prvo predavanje za turističke vodiče Karlovačke i Ličko-senjske županije. Predavanju, kojeg će održati pomoćnik ministra turizma Želimir Kramarić, prisustvovat će dužnosnici Grada, Županije, Veleučilišta te predstavnici turističkih zajednica. Početak je u 16 sati u predavaonici 1/1. Raspored predavanja možete pronaći ovdje
Raspored predavanja za ponedjeljak, 5. svibnja:
16.00 – 17.45 – Politički sustav Republike Hratske
17.45 – 18.00 – pauza
18.00 – 20.00 – Politički sustav Republike Hrvatske
|
- 22:55 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
02.05.2008., petak
(NI)JE U ŠOLDIMA SVE...
Zbog nezavidne financijske situacije i nemalih troškova studiranja velik broj redovnih studenata primoran je uz školovanje i raditi
Studenti u prošloj godini podebljali džeparce sa više od devet milijuna kuna
Puno je rada “na crno” i sve je manje tvrtki koje koriste studentski rad.
Pritisak studenata za ovim vidom zarade sve je očitiji i prava je “mora” kada im se nema što ponuditi, navodi se u Izviješću
KARLOVAC - Više od devet milijuna kuna zaradili su studenti u 2007. godini samo na području Karlovačke županije radeći poslove preko Studentskog servisa, stoji u izviješću kojeg je Poglavarstvu Karlovačke županije podnijelo Stručno vijeće Veleučilišta u Karlovcu.
“Rad Studentskog servisa na području grada Karlovca i Karlovačke županije odvija se u vrlo teškim uvjetima. Glavni razlog tome je nezavidna gospodarska situacija i visoka nezaposlenost. Također, puno je rada “na crno” i sve je manje tvrtki koje koriste studentski rad.
Pritisak studenata za ovim vidom zarade sve je očitiji i prava je “mora” kada im se nema što ponuditi”, navodi se u Izviješću.
Posebna pogodnost za Studentski centar je Podružnica u Zagrebu koja omogućuje solidnu zaradu, a Centar je preko nje gotovo uvijek u mogućnosti ponuditi nekakav posao studentima. Privremeno zapošljavanje studenata nesumnjivo je djelatnost kojom Centar ostvaruje prihode i poboljšava uvjete studiranja, kako studentima Veleučilišta u Karlovcu, tako i onima koji studiraju u Zagrebu te drugim sveučilišnim i veleučilišnim centrima. A s obzirom na najavljena poskupljenja i povećanje troškova studiranja na nekim hrvatskim fakultetima realno je očekivati da će se potražnja poslova još više povećati.
V.V.
|
- 21:00 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
